Prim. Jadran Morović, dr. med., psihijatar i psihoterapeut, ECP, predsjednik SPUH-a
Prim. Jadran Morović, dr. med., psihijatar i psihoterapeut, ECP, predsjednik SPUH-a

Sporan članak 5. novog Zakona nije u skladu s preporukama Europske komisije

Zagreb, 09.05.2018.g. – Nakon višegodišnje analize i usklađivanja s preporukama Europske komisije, u saborsku proceduru upućen je nacrt konačnog prijedloga Zakona o psihoterapiji. Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH) pozdravlja prijedlog Zakona i drži njegov sadržaj kvalitetnim jer adekvatno regulira djelatnost psihoterapije, no naglašava da je osobito sporan članak 5. pod točkom 2., koji je bio sasvim adekvatan u prvom čitanju, no nekim „čudom“ je izmijenjen na način da u Zakon uvodi diskriminaciju onih osoba koje su završile opsežnu i od Europe priznatu edukaciju, a nisu po struci medicinari, psiholozi, socijalni radnici, niti edukacijski rehabilitatori.

Članak 5, pod točkom 2 isključuje mogućnost da psihoterapeuti budu osobe koje su završile edukaciju iz psihoterapije i propedeutiku psihoterapije u kojoj nadoknađuju propisane obrazovne sadržaje koje nisu imali tijekom svog primarnog obrazovanja na fakultetima koje su završili, pa tako čak isključuje i mogućnost da psihoterapeut bude netko tko završi fakultet iz psihoterapije, na primjer u Beču ili Ljubljani.

„SPUH se godinama zalaže za donošenje zakona koji će regulirati djelatnost psihoterapije u Hrvatskoj. Ovaj prijedlog zakona smatramo iznimno kvalitetnim, izuzev članka 5. pod točkom dva koji zapravo zabranjuje stjecanje zvanja psihoterapeut osobama koje imaju završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, osim onim osobama koje su završile medicinu, socijalni rad, psihologiju i edukacijsko rehabilitacijski fakultet.

Prijedlog koji je prošao u prvom čitanju predlaže da takvi pojedinci, nakon završetak višegodišnje edukacije iz psihoterapije, moraju završiti i studij propedeutike. Tako bi stekli istu razinu osposobljenosti kao i njihove kolege doktori, socijalni radnici, psiholozi i oni sa završenim studijem edukacijske rehabilitacije. Svima njima, doktorima, socijalnim radnicima, psiholozima i onima sa završenim studijem edukacijske rehabilitacije, a koji bi završili samo tri godine psihoterapijske edukacije, njima bi se dodijelio naziv savjetodavnog terapeuta, dok bi ostale struke, uz završene tri godine psihoterapijske edukacije, morali završiti još i propedeutiku psihoterapije.“ poručio je predsjednik SPUH-a dr. med., psihijatar i psihoterapeut, primarijus Jadran Morović.

Morović pojašnjava da sve psihoterapijske škole zadovoljavaju kriterije Europske asocijacije za psihoterapiju. Naglašava da Europska komisija razlikuje psihoterapiju od psihologije, i od psihijatrije kao zasebno, samostalno i neovisno zanimanje. Cilj je da se psihoterapija razvija u Europi kao zasebna djelatnost. U svrhu ostvarenja tog cilja organiziraju se fakulteti za studij psihoterapije, a tranzicija u kojoj smo i mi sada, trebala bi osigurati fleksibilan i nediskriminirajuči put svima koji su odabrali psihoterapiju kao zanimanje.

„Pogrešno je kreirati sliku da se psihoterapijom može baviti bez temeljite edukacije. U stručnoj javnosti kreirana je predodžba da „svatko“ može postati psihoterapeut, podrazumijevajući da je „svatko“ osoba bez odgovarajuće edukacije. To je potpuno krivo razumijevanje, naime svi edukanti psihoterapijskih škola udruženih u SPUH pridržavaju se visokih standarda koje je postavila Europska asocijacija za psihoterapiju. Svaka škola psihoterapije uključuje barem četiri godine zahtjevne edukacije koja uključuje i praksu pod supervizijom. Studenti su dužni tijekom edukacije, odraditi nezanemariv broj sati edukacije, supervizije, individualne psihoterapije i ostalog profesionalnog razvoja (sudjelovanja na kongresima, konferencijama), kao i prema potrebi studij propedeutike ukoliko ne pripadaju grupi gore navedenih zanimanja. S druge strane, Europska komisija i Europska asocijacija psihoterapeuta propisuju uvjete za stjecanje zvanja psihoterapeuta te jasno diferenciraju psihoterapiju od psihologije i psihijatrije.“, izjavio je Morović.

„No čini se da bi struja koja je sada jaka i utjecajna, i koja je uspjela od prvog do drugog čitanja  Zakona u Saboru izmijeniti cjelokupnu ideju Zakona i ozakonjenja psihoterapijske djelatnosti, rado nosila titulu psihoterapeuta bez adekvatne standardizirane psihoterapijske edukacije koju zastupa prvotni prijedlog zakona. Dovoljno bi bilo da je netko psihijatar ili psiholog! Smatram da to nije dobro, da nas to vraća u sredinu prošlog stoljeća, u vrijeme kada je to bilo upravo tako, kada su psihoterapeuti bili psiholozi, ili eventualno psihijatri!“

Zaključno, Morović je podsjetio na važnost ovog Zakona uzimajući u obzir odgovornost prema pojedincu i društvu u cjelini.

„Psihoterapija je uistinu iznimno odgovorna djelatnost u kojoj nema mjesta neozbiljnim pojedincima i osobama koje nisu spremne ponajprije na rad na sebi, uz stalno učenje i usavršavanje. Trajanje same edukacije te osobna psihoterapija i supervizija od strane licenciranih i certificiranih učitelja daju velik kredibilitet osobama koje će završiti obrazovanje i pružati usluge psihoterapije. Apeliram još jednom da struka (psihoterapeuti) da zadnju riječ, a da Zakon ne diskriminira one koji su niz godina uložili u svoje obrazovanje.“, zaključio je Morović.

Radna grupa za ZODP SPUHa:

Prim. Jadran Morović, dr. med., psihijatar i psihoterapeut, ECP, predsjednik SPUH-a

Dr. sc. Irena Bezić, dipl. psiholog – psihoterapeut, ECP, tajnica SPUHa

Ljiljana Bastaić, dr. med., psihijatar – psihoterapeut, ECP

Doc. dr. sc. Adrijana Bjelajac, dipl. psiholog – psihoterapeut, ECP

Vedran Korušić, dipl. filozof – psihoterapeut, ECP

Prof. dr. sc. Ljiljana Moro, dr. med., psihijatar i psihoterapeut

Dubravka Stijačić, prof. socijalni pedagog – psihoterapeut, ECP

Jelena Vrsaljko, dipl. socijalni radnik – psihoterapeut

 

Kontakt za medije:

Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH)

Maksimirska 51, 10000 Zagreb

[email protected]

091 520 0005