Osobni i profesionalni identitet psihoterapeuta u kontekstu seksualne tematike (predavanje i diskusija)

O seksualnosti se u hrvatskoj stručnoj i široj javnosti još uvijek malo govori na izravan i afirmativan način. Seksualnost je prirodna životna pojava svojstvena u različitim varijantama svim živim bićima, nerazdvojiva sastavnica života, stoga suvremeno društvo traži potpune i stručne odgovore vezane za pitanja seksualnosti i u okviru psihoterapije.

Znanje o razvoju identiteta seksualne orijentacije nužno je jer je to proces koji može utjecati na terapeutovu/ terapeutkinjinu interakciju s klijentima i klijenticama te na tijek terapijskog procesa. Kao i s, primjerice, razvojem rasnog i etničkog identiteta, klijenti i klijentice mogu na različite načine reagirati na intervencije koje poduzimaju stručnjaci i stručnjakinje unutar savjetodavnog ili terapijskog procesa. Također, klijenti i klijentice mogu na različite načine doživljavati i reagirati na terapeuta ili terapeutkinju, ovisno o tome u kojem se dijelu procesa nalaze te gdje se razvojno nalaze što se tiče vlastitog identiteta i ličnosti. Važno je da terapeuti i terapeutkinje razumiju ovaj proces iz razloga što klijenti i klijentice, naročito oni u ranim fazama razvoja identiteta vezanog za drugačiju seksualnu orijentaciju od heteroseksualne, mogu oklijevati oko toga hoće li uopće potaknuti temu vezanu za svoju lezbijsku, gej ili biseksualnu seksualnu orijentaciju te seksualnost općenito. Slično tome, valja uzeti u obzir i činjenicu da se i heteroseksualni i neheteroseksualni terapeuti i terapeutkinje nalaze se na različitim mjestima što se tiče razvoja njihova identiteta seksualne orijentacije. Ovo pak može utjecati na njihove interakcije i s heteroseksualnim i s neheteroseksualnim klijentima i klijenticama. Slično vrijedi i za rad s klijenticama i klijentima koji u proces terapije donose temu svoje transrodnosti. Presudno je zapamtiti da su modeli razvoja identiteta osmišljeni da budu deskriptivni – korisni kao mehanizmi razumijevanja referentnog okvira klijenata, a ne kao kriterij pristranosti za prosuđivanje zdravlja ili patologije.

Neka od pitanja koja će biti obuhvaćena ovom diskusijom jesu sljedeća: Koje su vještine potrebne za afirmativni savjetodavni i terapijski rad s lgbt klijentima i klijenticama? O čemu heteroseksualni terapeuti i terapeutkinje trebaju voditi računa prilikom rada s homoseksualnim klijentima i klijenticama? Koji najčešći stereotipi i predrasude o lgbt klijentima i klijenticama čine prepreke u terapijskom procesu? Koji su izazovi lgbt terapeuta i terapeutkinja u radu s heteroseksualnim, a koji s homoseksualnim klijentima i klijenticama? Treba li se terapija gejeva i lezbijki i po čemu razlikovati od terapije heteroseksualnih osoba? Ili ove razlike zahtijevaju poseban pristup?

Predviđeno trajanje 45 min.

mr. spec. Iva Žegura, klinička psihologinja

iva1Rođena 14.02.1979.g. u Zagrebu. Po završenoj 1. gimnaziji u Zagrebu 1997. g. upisuje studij psihologije pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je 2003. g. te je od tada zaposlena u Klinici za psihijatriju Vrapče. 2012. obranila je specijalistički rad „Zaštitni i rizični faktori ličnosti kod razvoja koronarne srčane bolesti“ te stekla titulu mragistra specijalista kliničke psihologije. Polaznica je doktorskog studija psihologije pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ima završene 4 godine poslijediplomske edukacije iz gestalt terapije (Institute für Integrative Gestalttherapie Würzburg – IGW). U svojoj širokoj praksi kliničke psihologinje, između ostalog, unatrag 10 godina surađuje s mnogim stručnim i nevladinim organizacijama te se bavi savjetodavnim i terapijskim radom s pripadnicima i pripadnicama seksualnih i rodnih manjina. Pročelnica je Sekcija za kliničku i zdravstvenu psihologiju Hrvatskog psihološkog društva te suosnivačica i dopročelnica Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologiju roda Hrvatskog psihološkog društva. Aktivna je članica Hrvatkse psihološke komore unutar Razreda za kliničku psihologiju. Autorica je više radova, članaka te dvije knjige: „Psihološki aspekti koronarne srčane bolesti“ te „Coming out: razumjeti vs./ feat. prihvatiti“. Vanjska je stručna suradnica Odsjeka za psihologij uFilozofskog fakulteta u Zagrebu te mentor psiholozima vježbenicima. 2011. g. dodijeljena joj je nagrada Hrvatskog psihološkog društva „Marko Marulić: Fiat psychologia“ za osobito vrijedan doprinos primijenjenoj psihologiji.

Moderator: Nataša Barolin Belić, gestalt psihoterapeutkinja i seksualna terapeutkinja

Nataša Barolin Belić je licencirana geštalt psihoterapeutkinja i seksualna terapeutkinja. Gestalt psihoterapiju je završila na IGW-u (Institutu za integrativnu gestaltpsihoterapiju u Würzburgu). Posjeduje Eurpski certifikat za psihoterapiju (ECP) i certifikat Europskog udruženja za Gestalt psihoterapiju EAGT.

Osnivačica je i voditeljica Centra Korak dalje gdje radi s pojedincima i parovima na ostvarivanju njihove osobne cjelovitosti, zdravlja, promjene – na kreiranju kvalitetnog života na svim razinama. Centar Korak dalje je jedno od rijetkih mjesta u Hrvatskoj u kojem pojedinci i parovi mogu dobiti edukaciju, podršku, savjetovanje i terapiju u području seksualnosti i seksualnog zdravlja. Redovna je kolumnistica u casopisu Sensa, povremeno piše i u drugim časopisima i novinama.

Tajnica je Hrvatskog društva za seksualnu terapiju. Aktivna je u Savezu psihoterapijskih udruga Hrvatske.

Web: www.barolinbelic.com
E-mail: [email protected]