Što studenti Sveučilišta u Zagrebu misle i/ili znaju o psihoterapiji?

Traženje psihoterapijske pomoći često prati stigma o tome što psihoterapija jest i kome je namijenjena. Informiranost i stavovi o psihoterapiji stručnjaka pomagačkih profesija oblikuju se velikim dijelom i tijekom formalnog sveučilišnog obrazovanja. Polazeći od toga, ispitale smo informiranost i stavove o psihoterapiji kod prigodnog uzorka studenata pomagačkih i nepomagačkih profesija Sveučilišta u Zagrebu (N=353; 54% pomagači). Istraživanje smo provele putem on-line ankete koja je sadržavala Skalu stavova prema traženju profesionalne psihološke pomoći (Mackenzie i sur., 2004.) te Skalu informiranosti o psihoterapiji i upitnik demografskih podataka konstruirane za potrebe ovog istraživanja. Rezultati pokazuju kako su ispitani studenti skloni tražiti psihološku pomoć, nisu jako osjetljivi na stigmu i psihološki su relativno otvoreni. U odnosu na studente nepomagačkih profesija studenti pomagačkih profesija su nešto skloniji traženju pomoći i nešto su psihološki otvoreniji. Također su bolje informirani od nepomagača te je njihova informiranost veća na višim godinama studija. O rezultatima dalje raspravljamo u vidu implikacija za psihoterapijsku profesiju i obrazovanje pomagačkih profesija u Hrvatskoj.

Adrijana Košćec

Adrijana KošćecDoc. dr. sc. Adrijana Košćec je psihologinja i Gestalt psihoterapeutkinja, zaposlena na Odjelu za psihologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Od 2006. godine bavi se individualnim savjetovanjem i psihoterapijom odraslih pomažući ljudima da ostvare svoj identitet, zdravlje i ravnotežu u različitim aspektima života. Dugi niz godina radila je u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada gdje se bavila istraživanjima bioloških ritmova, posebno ritma spavanje-budnost. Autorica je raznih stručnih i znanstvenih publikacija te dobitnica nekoliko domaćih i međunarodnih priznanja za svoj znanstveni rad. Također se bavi programima osobnog razvoja u poslovnom kontekstu, posebno programima upravljanja stresom vezanim uz rad. Članica je Hrvatske psihološke komore, Hrvatskog psihološkog društva, Društva Gestalt i integrativnih psihoterapeuta, Hrvatskog somnološkog društva-HLZ i Aikido društva Zagreb.

Radojka Sućeska Ligutić

Radojka Sućeska Ligutić17 godina radi kao psihologica na tri zagrebačke glazbene škole. Važna iskustva stekla je radeći u vrtiću i u glazbenoj školi kao nastavnica gitare. Uživa raditi s tinejdžerima i mlađom djecom zbog toga što životu pristupaju otvorenog srca i očiju. U suradničkom odnosu s roditeljima istražuje kako dati djetetu povjerenje da samostalno upravlja svojim životom i to u smjeru vlastitih snova.
Unutar udruge Change bavi se psihoterapijom.
2000/1. edukacija iz kratke terapije usmjerene na rješenje Change, pod vodstvom Wernera Herrena iz Švicarske.
2004/5. pohađala radionice Soulworka, Martyn Carruther
2006. magistrirala psihoterapiju na Medicinskom fakultetu
2010 promovirana u savjetnicu.
Autorica knjige Moja Dora u glazbenu školu mora( Music Play, Zg).

Tamara Prevendar

tamaraDiplomirala sam psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nakon čega sam dvije godine radila u ljudskim resursima nekoliko tvrtki. Unazad četiri godine radim na dvije umjetničke škole u Zagrebu kao stručna suradnica i nastavnica psihologije, a edukaciju iz gestalt psihoterapije pri Institutu za Integrativnu Gestalt Psihoterapiju upisujem 2010. u sklopu koje radim savjetovanje i psihoterapiju za djecu i odrasle u Samoboru i Zagrebu. Također sam kandidatkinja za doktorat iz psihoterapije na Sigmund Freud Sveučilištu u Beču te izrađujem disertaciju na temu razvoja psihoterapije u Hrvatskoj. Članica sam Hrvatskog psihološkog društva i Društva gestalt i integrativnih psihoterapeuta Hrvatske.

Marina Štambuk

Diplomirala sam psihologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, nakon čega sam upisala  poslijediplomski doktorski studij psihologije na Filozofskom fakultetu. Na Hrvatskim studijima radim kao asistentica i znanstvena novakinja. Završila sam 1. stupanj transakcijke analize, sudjelovala na nekoliko radionica o radu s LGBTIQ osobama i trenutačno sam na 2. stupnju bihevioralno kognitivne terapije.