Zakon o psihoterapiji

Godine 2005. pokrenut je proces stvaranja Zakona o psihoterapiji (ZOPT) za Republiku Hrvatsku.

Radi kvalitetnije pripreme Zakona o psihoterapiji, na suradnju su pozvani Hrvatska liječnička komora, Hrvatska psihološka komora, sekcije pri Hrvatskom liječničkom zboru, Hrvatsko psihološko društvo, strukovne udruge socijalnih radnika i
defektologa.

Kratka kronologija nastanaka prijedloga Zakona o psihoterapiji (ZOPT) RH:

  • Prva radionica o ZOPT-u održana je u svibnju 2005.
  • Prvi prijedlog ZOPT-a predstavljen je 14.9.2006.
  • Prva verzija ZOPT-a predstavljena je 15.12.2006.
  • Poziv na suradnju sekcijama Hrvatskoga liječničkog zbora bio je početkom
    2007.
  • Dopunjen prijedlog ZOPT-a predstavljen je 19.3.2007.
  • 26.3.2007.g. javna rasprava organizirana kao ‘radionica’ u PBVrapču gdje su uz Liječniku komoru bili pozvani  i prisustvovale su sekcije Zbora liječnika(Dječja i adolescentna psihijatrija, Društvo za forenzičku psihijatriju, Društvo za medicinsku hipnozu, Udruga Psihijatrija i zakon, te članice SPUH-a
  • Stalno su se dopunjavali prijedlozi izmjena preko web-a http://spuh.wordpress.com/
  • Posljednja verzija ZOPT-a predstavljena je nakon javne rasprave, odnosno
    radionice u PB Vrapče, 17.5.2010.
  • 2010.te godine radi Povjerenstvo za ZOPT pri Ministarstvu zdravlja
  • rujan/listopad 2010.  Prijedlog nacrta ZOPTa predstavljen je na 5. Hrvatskom psihijatrijskom kongresu u Šibeniku
  • u listopadu 2011. na Konferenciji SPUH-a
  • u veljači 2012.g. predstavljen na Kongresu CEPAMED-a u Zagrebu
  • u veljači 2013.g. predstavljen na Psihoterapijskom kongresu u organizaciji Klinike za psihološku medicinu, na Rebru u Zagrebu,
  • ZOPT je predstavljen i na Kongresu u Puli 25.6.2013. godine kada je prihvaćen
  • u listopadu 2013.g. na Konferenciji SPUH-a
  • na svim je predstavljanima dobio punu podršku
  • prijedlozi i izmjene i usuglašavanje s pravnom regulativom izvršeno je tijekom siječnja 2014.g., nakon čega je završni Prijedlog Nacrta i stavljen na WEB.

Prijedlog Zakona o psihoterapiji – veljača 2014.
N A C R T  P R I J E D L O G A veljača 2014. godine

ZAKON O PSIHOTERAPIJI

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje pojam, standard obrazovanja, ustrojstvo, uvjeti i način obavljanja te stručni nadzor nad psihoterapijskom djelatnosti kao neovisnom i samostalnom djelatnosti koja osigurava pružanje psihoterapijske pomoći osobama kojima je takva pomoć potrebna.

Članak 2.

Psihoterapija je liječenje i/ili tretman problema emocionalne prirode psihološkim putem u kojem educirana osoba namjerno uspostavlja profesionalne odnose s bolesnikom te koristi stručne postupke, sredstva i mjere u svrhu uklanjanja, modificiranja ili ublažavanja intenziteta postojećih simptoma te promjene poremećenih shema ponašanja kao i poticanje pozitivnog rasta i razvoja ličnosti.

Članak 3.

Psihoterapeut, savjetodavni terapeut i psihoterapijski vježbenik dužni su poštivati etička načela psihoterapijskog pravca za kojeg su educirani.

II. PSIHOTERAPIJSKA DJELATNOST

Članak 4.

Psihoterapijsku djelatnost ovlašteni su obavljati psihoterapeuti, savjetodavni terapeuti i psihoterapijski vježbenici pod određenim uvjetima.

Za obavljanje psihoterapijske djelatnosti psihoterapeut mora ispuniti slijedeće opće uvjete:
završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj državi članici Europske unije odnosno u nekoj trećoj državi,
završen stručni dio izobrazbe iz psihoterapije u nekom od postojećih psihoterapijskih pravaca u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj državi članici Europske unije odnosno u nekoj trećoj državi, a koji su odobreni od krovne međunarodne udruge za psihoterapiju,
upis u Hrvatsku psihoterapeutsku komoru,
odobrenje za samostalan rad (licenca) izdano od Hrvatske psihoterapeutske komore,
obavljena klinička praksa čije trajanje propisuje Hrvatska Psihoterapeutska komora, u nekoj od zdravstvenih ustanova koje su ujedno i nastavne baze,
položen teorijski dio izobrazbe iz opće i specijalne psihopatologije u trajanju propisanom od Hrvatske Psihoterapeutske komore,
poslovna i zdravstvena sposobnost.

Savjetodavni terapeut je osoba koja može obavljati psihoterapijsku djelatnost pod uvjetima iz stavka 2. točaka 1., 3., 4., 5., i 6. ovoga članka, i koja ima završen stručni dio izobrazbe iz psihoterapije u trajanju od tri godine u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj državi članici Europske unije odnosno u nekoj trećoj državi, te obavljenu kliničku praksu u trajanju propisanom od Hrvatske Psihoterapeutske komore (dalje u tekstu: Komora).
Psihoterapijski vježbenik je osoba koja se osposobljava za psihoterapeuta ili savjetodavnog terapeuta.

Uvjete i način obavljanja kliničke prakse iz stavka 5. ovoga članka propisuje Komora općim aktom.

Uvjete i način provođenja teorijskog dijela izobrazbe iz stavka 2. točke 6. ovoga članka propisuje Komora općim aktom.

Odredba stavka 2. točke 6. ovoga članka ne primjenjuje se na osobe koje su u okviru preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija stekle izobrazbu iz opće i specijalne psihopatologije.

Članak 5.

Osoba koja udovoljava uvjetima za obavljanje psihoterapijske djelatnosti ovlaštena je naziv psihoterapeut ili savjetodavni terapeut uz oznaku psihoterapijskog pravca, navesti iza svog imena i naziva osnovne struke.

Psihoterapijske pravce koji nisu utemeljeni na programima priznatih psihoterapijskih pravaca iz Republike Hrvatske, drugih država članica Europske unije odnosno trećih država, odobrava Komora na temelju posebnih uvjeta koje propisuje.

PRESTANAK PRAVA NA OBAVLJANJE PSIHOTERAPIJSKE DJELATNOSTI

Članak 6.

Psihoterapeutu i savjetodavnom terapeutu prestaje pravo na obavljanje psihoterapijske djelatnosti u slijedećim slučajevima:
ako izgube poslovnu sposobnost,
ako postanu trajno zdravstveno nesposobni za obavljanje psihoterapijske djelatnosti,
ako im je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dužnosti,
ako im je odlukom nadležnog tijela Komore izrečena disciplinska mjera privremenog ili trajnog oduzimanja odobrenja za samostalan rad (licence),
ako se odreknu prava na obavljanje psihoterapijske djelatnosti,
ako su odlukom disciplinskog tijela Komore proglašeni nedostojnim za obavljanje psihoterapijske djelatnosti.

Psihoterapeut i savjetodavni terapeut ne smiju obavljati psihoterapijsku djelatnost od dana dostavljanja konačne odluke nadležnog tijela Komore o prestanku prava na obavljanje psihoterapijske djelatnosti zbog razloga navedenih u stavku 1. točkama 1. do 6. ovoga članka.

Članak 7.

Psihoterapeut i savjetodavni terapeut ne smiju obavljati psihoterapijsku djelatnost:
u slučaju lišenja poslovne sposobnosti, od dana pravomoćnosti odluke o lišenju poslovne sposobnosti,
u slučaju izricanja mjere sigurnosti zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dužnosti, od dana pravomoćnosti odluke kojom je mjera izrečena,
u slučaju izricanja disciplinske mjere oduzimanja odobrenja za samostalan rad (licence), od dana konačnosti odluke nadležnog disciplinskog tijela,
u ostalim slučajevima predviđenim aktima Komore.

SAMOSTALNOST I NEOVISNOST PSIHOTERAPIJSKE DJELATNOSTI

Članak 8.

Samostalnost i neovisnost psihoterapijske djelatnosti ostvaruje se osobito:
samostalnim i neovisnim obavljanjem psihoterapijske djelatnosti kao slobodne djelatnosti,
udruživanjem psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika u Komoru kao samostalnu i neovisnu organizaciju psihoterapeuta na teritoriju Republike Hrvatske,
samostalnim odlučivanjem o stjecanju i prestanku prava na obavljanje psihoterapije.

Članak 9.

Ovlašteni psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti smiju pružati sve oblike psihoterapijske pomoći u skladu sa svojom izobrazbom.

Članak 10.

Psihoterapijsku djelatnost smiju obavljati samo psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti upisani u Imenik psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika Komore koji imaju važeće odobrenje za samostalan rad (licencu) izdano od Komore, ako zakonom ili drugim propisom nije drugačije određeno.

NAČIN PRUŽANJA PSIHOTERAPIJSKE POMOĆI

Članak 11.

Psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti dužni su pružati psihoterapijsku pomoć savjesno, u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske, Statutom i drugim općim aktima Komore te Kodeksom psihoterapijske etike.

Psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti imaju pravo i dužnost u granicama ovoga Zakona i dobivenih ovlasti poduzimati sve što po njihovoj ocjeni i stručnom saznanju može koristiti osobi kojoj pružaju psihoterapijsku pomoć.

ZAMJENA PSIHOTERAPEUTA I SAVJETODAVNOG TERAPEUTA U TIJEKU POSTUPKA PSIHOTERAPIJE

Članak 12.

U psihoterapijskom postupku, psihoterapeuta ili savjetodavnog terapeuta smije zamijeniti isključivo drugi ovlašteni psihoterapeut, odnosno savjetodavni terapeut ili psihoterapijski vježbenik uz prethodni dogovor i pisanu suglasnost osobe kojoj se pruža psihoterapijska pomoć.

USKRATA PSIHOTERAPIJSKE POMOĆI

Članak 13.

Psihoterapeut i savjetodavni terapeut pozvani su pružiti psihoterapijsku pomoć osobi kojoj je takva pomoć potrebna, a smiju je uskratiti iz razloga propisanih ovim Zakonom i drugim propisima.

Psihoterapeut i savjetodavni terapeut dužni su uskratiti psihoterapijsku pomoć u slijedećim slučajevima:
ako postoji sukob interesa s osobom koja traži psihoterapijsku pomoć sukladno odredbama Kodeksa psihoterapijske etike,
ako smatraju da problematika konkretnog slučaja prelazi okvire njihovih sposobnosti,
u drugim slučajevima predviđenim zakonom, Statutom Komore i Kodeksom psihoterapijske etike.

U slučaju uskrate psihoterapijske pomoći iz razloga navedenih u stavku 2. točkama 1. do 3. ovoga članka, psihoterapeut i savjetodavni terapeut dužni su osobu koja traži psihoterapijsku pomoć uputiti drugom ovlaštenom psihoterapeutu ili savjetodavnom terapeutu.

IZJAVA O PRISTANKU NA PSIHOTERAPIJSKI TRETMAN

Članak  14.

Uvjete i način davanja izjave o pristanku na psihoterapijski tretman propisuje Komora u skladu s Kodeksom psihoterapijske etike.

PSIHOTERAPIJSKA DOKUMENTACIJA

Članak 15.

Psihoterapeut i savjetodavni terapeut dužni su voditi točnu i datiranu psihoterapijsku dokumentaciju o liječenju osobe koja traži psihoterapijsku pomoć te o poduzetim postupcima prema toj osobi.

Sadržaj obvezne dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka propisuje Komora općim aktom.

PSIHOTERAPIJSKA TAJNA

Članak 16.

Psihoterapeut, savjetodavni terapeut i psihoterapijski vježbenik dužni su čuvati kao psihoterapijsku tajnu sve podatke koje im je povjerila osoba kojoj je pružana psihoterapijsku pomoć, osim ako je drugačije određeno drugim zakonom.

Psihoterapijska tajna je profesionalna tajna.

PRETRAGA PSIHOTERAPIJSKE PRAKSE

Članak 17.

Pretragu psihoterapijske prakse može odrediti samo nadležni sud  ako su za to ispunjeni uvjeti propisani zakonom.

Kada se odredi pretraga psihoterapijske prakse, nadležni sud će o tome odmah obavijestiti Komoru. Pretraga se ne smije započeti niti provesti bez nazočnosti ovlaštenog predstavnika Komore, osim ako se on bez opravdanog razloga ne odazove pozivu za prisustvovanje pretrazi.

Pravo je psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta da oni ili njihov zastupnik i obvezatno dva svjedoka, od kojih jedan može biti i predstavnik Komore, prisustvuju pretrazi psihoterapijske prakse.

Kod pretrage psihoterapijske prakse ne smije biti povrijeđena tajnost isprava i predmeta na štetu osoba kojima je pružana psihoterapijska pomoć.

Pretraga psihoterapijske prakse ograničit će se na pregled samo onih dokumenata i predmeta koji su u izravnoj vezi s kaznenim djelom zbog kojeg se vodi postupak.

Dokazi pribavljeni u  protivnosti s odredbama ovoga članka ne mogu se upotrijebiti u postupku protiv psihoterapeuta, savjetodavnog terapeuta i osoba kojima je pružana psihoterapijsku pomoć.

NEDOSTOJNOST ZA OBAVLJANJE PSIHOTERAPIJSKE DJELATNOSTI

Članak 18.

Psihoterapeut i savjetodavni terapeuta koji su pravomoćnom sudskom odlukom proglašeni krivim za počinjenje kaznenog djela može se s obzirom na važnost i prirodu ugroženog dobra ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena odnosno propuštena, smatrati nedostojnima za obavljanje psihoterapijske djelatnosti.

Psihoterapeutu i savjetodavnom terapeutu iz stavka 1. ovoga članka može se privremeno ili trajno oduzeti odobrenje za obavljanje psihoterapijske djelatnosti (licenca).

Nedostojnost za obavljanje psihoterapijske djelatnosti utvrđuje tijelo određeno Statutom Komore.
Protiv odluke nadležnog tijela iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

PROFESIONALNE OBVEZE PSIHOTERAPEUTA

Članak 19.

Psihoterapeut i savjetodavni terapeut obavljat će svoju djelatnost prema svojem najboljem znanju i uvjerenju uvažavajući razvoj novih znanstvenih dostignuća i spoznaja.

Psihoterapeut i savjetodavni terapeut svoju će djelatnost obavljati osobno ili, ako je potrebno, u suradnji s drugim psihoterapeutima ili savjetodavnim terapeutima kao i stručnjacima iz drugih struka.

Psihoterapeut i savjetodavni terapeut dužni su osobi kojoj se pruža psihoterapijska pomoć ili njezinom zakonskom zastupniku odnosno skrbniku dati sve informacije o vrsti, opsegu, svrsi i cijeni tretmana.

III. HRVATSKA PSIHOTERAPEUTSKA KOMORA

OBVEZATNOST UDRUŽIVANJA U HRVATSKU PSIHOTERAPEUTSKU KOMORU

Članak 20.

Psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti, državljani Republike Hrvatske, drugih država članica Europske unije i trećih država, a koji psihoterapijsku djelatnost žele obavljati na području Republike Hrvatske, obvezni su učlaniti se u Komoru.

Psihoterapijski vježbenici obvezni su upisati se u Komoru. Psihoterapijskim vježbenicima izdaje se odobrenje za vježbenički rad pod uvjetima koje općim aktom propisuje Komora.

Članak 21.

Komora je samostalna strukovna organizacija sa svojstvom pravne osobe s javnim ovlastima.

Komora čuva ugled i prava psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta, provodi nadzor nad radom psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta, promiče, zastupa i usklađuje zajedničke interese psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta pred državnim i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj i inozemstvu te pruža svojim članovima stručnu pomoć i zaštitu.

Komora ima svoj grb, znak, pečat i žig.

Sjedište Komore je u Zagrebu.

Komora se upisuje u sudski registar.

IZNIMKE OD OBVEZNOG UDRUŽIVANJA U KOMORU

Članak 22.

Članstvo u Komori dobrovoljno je za psihoterapeute i savjetodavne terapeute koji:
obavljaju psihoterapijsku djelatnost izvan Republike Hrvatske,
su nezaposleni,
su u mirovini.

JAVNE OVLASTI KOMORE

Članak 23.

Komora obavlja slijedeće javne ovlasti:
vodi Imenik psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika,
izdaje, obnavlja i oduzima odobrenje za samostalan rad (licencu),
izdaje i oduzima odobrenje za vježbenički rad,
obavlja stručni nadzor nad radom psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika,
određuje najnižu cijenu rada psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta koji obavljaju privatnu praksu.
vodi popis psihoterapijskih pravaca i programa izobrazbe,
propisuje uvjete i izdaje odobrenja za edukacijske programe iz psihoterapije te uvrštava iste na popis psihoterapijskih pravaca.

POSLOVI KOMORE

Članak 24.

Osim javnih ovlasti iz članka 23. ovoga Zakona, Komora obavlja i slijedeće poslove:
utvrđuje i popis supervizora za psihoterapeute i savjetodavne terapeute, te popis mentora za psihoterapijske vježbenike,
donosi Kodeks psihoterapijske etike,
organizira, nadzire i vrednuje stručno usavršavanje psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta,
propisuje sadržaj, rokove i postupak trajnog stručnog usavršavanja,
daje prijedloge i stručna mišljenja kod pripreme propisa koji imaju utjecaj na razvoj psihoterapijske djelatnosti,
prati, proučava i stručno nadzire obavljanje psihoterapijske djelatnosti,
utvrđuje standarde i normative za psihoterapijsku djelatnost,
propisuje način oglašavanja i način isticanja naziva privatne prakse,
surađuje s drugim strukovnim udrugama, stručnim i znanstvenim institucijama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu,
utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede radnih dužnosti,
provodi disciplinski postupak i izriče mjere za disciplinske povrede,
pruža pravnu pomoć svojim članovima u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske,
zastupa članove Komore u zaštiti njihovih profesionalnih interesa,
surađuje s nadležnim inspekcijama,
obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, Statutom i drugim propisima Komore.

Članak 25.

Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje zadaća Komora stječe sredstva od upisnine, članarine i iz drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.

Iz državnog proračuna Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za izvršavanje poslova iz članka 23. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona koje Komora obavlja na temelju javnih ovlasti.

TIJELA KOMORE

Članak 26.

Tijela Komore jesu Skupština, Upravni odbor, Izvršni odbor, Predsjednik i druga tijela utvrđena Statutom Komore.

Ustroj i tijela Komore te njihov sastav, način izbora, prava i dužnosti uređuju se Statutom i drugim općim aktima Komore.

NADZOR NAD RADOM KOMORE

Članak 27.

Nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne politike.

U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka nadležno ministarstvo može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke vodeći računa o samostalnosti i neovisnosti psihoterapijske djelatnosti.

Izvješće i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je dužna dostaviti nadležnom ministarstvu u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih nije u mogućnosti dostaviti zatražena izvješća ili podatke.

SURADNJA S DRUGIM TIJELIMA I KOMORAMA

Članak 28.

Komora obavještava  nadležno ministarstvo, druga tijela državne uprave te nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, samoinicijativno ili na njihov zahtjev o stanju i problemima psihoterapijske djelatnosti i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja djelatnosti te radi zaštite sloboda i prava osoba u psihoterapijskom tretmanu.

Komora surađuje s državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju pitanja značajnih za ostvarivanje zadataka psihoterapijske djelatnosti.

Komora aktivno i kontinuirano surađuje s drugim komorama i psihoterapijskim udrugama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

OPĆI AKTI KOMORE

Članak 29.

Komora donosi Statut i druge opće akte.

Statutom se obvezno utvrđuju djelatnosti koje Komora obavlja u sklopu svojih zakonskih ovlasti, djelokrug i organizacija rada, ustroj i tijela Komore te način njihova izbora i djelovanja, sadržaj, rokovi i način stručnog usavršavanja članova Komore, postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja odobrenja za samostalan rad (licence), disciplinski postupak protiv člana Komore i druga pitanja značajna za obavljanje psihoterapijske djelatnosti.

Statut Komore objavljuje se u “Narodnim novinama”.

KODEKS PSIHOTERAPIJSKE ETIKE

Članak 30.

Skupština Komore donosi Kodeks psihoterapijske etike.

Polazeći od humanističkih načela i temeljnih vrijednosti društva, Kodeks psihoterapijske etike utvrđuje načela i pravila kojih su se psihoterapeuti, savjetodavni terapeuti i psihoterapijski vježbenici dužni pridržavati prilikom obavljanja psihoterapije.

Kodeks psihoterapijske etike objavljuje se u “Narodnim novinama”.

JAVNE KNJIGE KOMORE

Članak 31.

Komora vodi Imenik psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika, te druge upisnike i evidencije.

Komora vodi upisnike posebnih osposobljenosti te disciplinski upisnik.

U upisnik posebnih osposobljenosti upisuju se podaci o mentorima, supervizorima i edukatorima iz određenih psihoterapijskih pravaca.

Imenik psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika, upisnici i evidencije iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka javne su knjige. Izvaci iz Imenika psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika te drugih evidencija iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka kao i potvrde izdane na temelju podataka iz tih evidencija javne su isprave.

BRISANJE IZ IMENIKA PSIHOTERAPEUTA

Članak 32.

Psihoterapeuta, savjetodavnog terapeuta i psihoterapijskog vježbenika briše se iz Imenika psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika Komore na osobni zahtjev, odlukom disciplinskog tijela Komore i smrću.

IV. ODOBRENJE ZA SAMOSTALAN RAD
(LICENCA)

Članak 33.

Psihoterapeutu i savjetodavnom terapeutu koji je upisan u Imenik psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika izdaje se odobrenje za samostalan rad (licenca).

Odobrenjem za samostalan rad (licencom) dokazuje se stručna osposobljenost psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta za samostalno obavljanje psihoterapijske djelatnosti na području Republike Hrvatske.

Odobrenje za samostalan rad (licencu) izdaje odnosno uskraćuje upravnim aktom tijelo određeno Statutom Komore.

Prilikom izdavanja odobrenja za samostalan rad (licence) psihoterapeutima, savjetodavnim terapeutima i psihoterapijskim vježbenicima koji nisu državljani Republike Hrvatske, u obzir će se uzeti propisi koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.

Uvjete za izdavanje odobrenja za samostalan rad (licence) propisuje Komora općim aktom.

STRUČNO USAVRŠAVANJE

Članak 34.

Psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti imaju pravo i obvezu stručno se usavršavati radi održavanja i unapređivanja kvalitete obavljanja psihoterapijske djelatnosti.

Psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti obvezni su svakih šest godina proći provjeru stručnosti pri Komori s ciljem obnavljanja odobrenja za samostalan rad (licence).

Uvjete za obnavljanje odobrenja za samostalan rad (licence) propisuje općim aktom Komora.

Članak 35.

Uvjete za izdavanje i oduzimanje odobrenja za vježbenički rad propisuje Komora posebnim aktom.

V. SUPERVIZIJA I EDUKACIJA IZ PSIHOTERAPIJE

Članak 36.

Mentorstvo, superviziju i edukaciju iz psihoterapije propisuje Komora posebnim aktima.

VI. ORGANIZACIJA I OBAVLJANJE PSIHOTERAPIJSKE DJELATNOSTI

PSIHOTERAPEUTI U RADNOM ODNOSU

Članak 37.

Psihoterapeut i savjetodavni terapeut mogu psihoterapijsku djelatnost obavljati u radnom odnosu ili u privatnoj praksi.

Psihoterapeut i savjetodavni terapeut u radnom odnosu obavljaju psihoterapijsku djelatnost u zdravstvenoj ustanovi odnosno kod druge pravne osobe.

PRIVATNA PSIHOTERAPIJSKA PRAKSA

Članak 38.

Psihoterapeut i savjetodavni terapeut mogu imati samo jednu privatnu psihoterapijsku praksu. Adresa sjedišta prakse obvezno se prijavljuje Komori radi upisa u Imenik psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika. Psihoterapeut i savjetodavni terapeut dužni su obavijestiti Komoru o svakoj promjeni sjedišta u roku od osam dana.

Psihoterapeut i savjetodavni terapeut mogu svoju djelatnost obavljati i izvan svoje prakse, na odgovarajućem radilištu ili pri kućnoj posjeti osobi kojoj se pruža psihoterapijska pomoć.

Na sva pitanja oko uvjeta i načina obavljanja privatne psihoterapijske prakse koja nisu regulirana ovim Zakonom, primjenjuju se pozitivni propisi Republike Hrvatske.

GRUPNA PSIHOTERAPIJSKA PRAKSA

Članak 39.

Više privatnih psihoterapeuta ili savjetodavnih terapeuta koji obavljaju privatnu praksu osobno, mogu se udružiti u grupnu psihoterapijsku praksu. U tom slučaju međusobna prava i obveze psihoterapeuti su dužni urediti u pisanom obliku.

Na sva pitanja oko uvjeta i načina obavljanja grupne psihoterapijske prakse koja nisu regulirana ovim Zakonom, primjenjuju se pozitivni propisi Republike Hrvatske.

TRGOVAČKO DRUŠTVO ZA OBAVLJANJE PSIHOTERAPIJSKE DJELATNOSTI

Članak 40.

Za obavljanje psihoterapijske djelatnosti može se osnovati trgovačko društvo. Prilikom osnivanja trgovačkog društva za obavljanje psihoterapijske djelatnosti, osnivači su dužni obavijestiti Komoru radi upisa u poseban upisnik.

Komora vodi poseban upisnik trgovačkih društava za obavljanje psihoterapijske djelatnosti.

VII. VREDNOVANJE RADA PSIHOTERAPEUTA

CIJENA RADA PSIHOTERAPEUTA

Članak 41.

Psihoterapeut i savjetodavni terapeut koji obavljaju privatnu psihoterapijsku praksu u skladu s odredbama ovoga Zakona, imaju pravo na nagradu za svoj rad prema cjeniku kojeg donosi Komora.
Psihoterapeut i savjetodavni terapeut koji obavljaju privatnu psihoterapijsku praksu moraju u prostoru obavljanja prakse istaknuti cjenik svojih usluga na dostupnom i vidljivom mjestu.

OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI

Članak 42.

Psihoterapeut i savjetodavni terapeut mogu se osigurati od odgovornosti za štetu koju počine trećim osobama prilikom obavljanja psihoterapijske djelatnosti.

Ugovor o osiguranju od odgovornosti za psihoterapeute i savjetodavne terapeute – zaposlenike trgovačkog društva za obavljanje psihoterapijske djelatnosti, zaključuje društvo.

Poslodavac ima pravo regresa od psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta koji su štetu počinili namjerno ili iz krajnje nepažnje.

Komora može preuzeti osiguranje od odgovornosti svih psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti dužni su Komori plaćati naknadu za osiguranje od odgovornosti.

Na sva pitanja oko uvjeta i načina osiguranja od odgovornosti koja nisu regulirana ovim Zakonom, primjenjuju se pozitivni propisi Republike Hrvatske.

VIII. PSIHOTERAPIJSKI VJEŽBENICI

STJECANJE SVOJSTVA PSIHOTERAPIJSKOG VJEŽBENIKA

Članak 43.

Pravo na obavljanje psihoterapijske vježbe stječe se upisom u Imenik psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika Komore.

Pravo na upis u Imenik psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika ima osoba koja se nakon završenog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili trećoj državi, osposobljava za obavljanje psihoterapijske djelatnosti i koja je uz superviziju počela raditi s bolesnicima.

Pitanja koja se odnose na rad psihoterapijskih vježbenika, a koja nisu posebno uređena ovim Zakonom, uređuju se općim aktom Komore.

PRAVA I DUŽNOSTI PSIHOTERAPIJSKOG VJEŽBENIKA

Članak 44.

Psihoterapijski vježbenik dužan je za vrijeme vježbe raditi i pridržavati se naputaka dobivenih od psihoterapeuta – supervizora.

Psihoterapijski vježbenik ne može samostalno i za svoj račun obavljati psihoterapijsku djelatnost.
Rad psihoterapijskog vježbenika nadzire psihoterapeut – supervizor.

STRUČNA I PRAKTIČNA IZOBRAZBA VJEŽBENIKA

Članak 45.

Komora, psihoterapeuti, savjetodavni terapeuti i trgovačka društva za obavljanje psihoterapijske djelatnosti u čijim prostorima vježbenici rade, dužni su brinuti se za stručnu i praktičnu izobrazbu vježbenika kao i za poštivanje odredbi Kodeksa psihoterapijske etike.

ODGOVORNOST PSIHOTERAPIJSKIH VJEŽBENIKA

Članak 46.

Psihoterapijski vježbenik odgovara za štetu koju je počinio u obavljanju psihoterapijske vježbe samo ako ju je prouzročio namjerno ili iz krajne nepažnje.

GUBITAK SVOJSTVA PSIHOTERAPIJSKOG VJEŽBENIKA

Članak 47.

Psihoterapijskom  vježbeniku prestaje pravo na obavljanje vježbe i mora ga se brisati iz Imenika psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika pod uvjetima propisanim općim aktom Komore.

IX. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST PSIHOTERAPEUTA, SAVJETODAVNOG TERAPEUTA  i  PSIHOTERAPIJSKOG VJEŽBENIKA

DISCIPLINSKE POVREDE

Članak 48.

Psihoterapeut, savjetodavni terapeut i psihoterapijski vježbenik disciplinski su odgovorni ukoliko:
povrijede odredbe ovoga Zakona,
povrijede Kodeks psihoterapijske etike,
nestručno obavljaju psihoterapijsku djelatnost,
svojim ponašanjem prema drugom psihoterapeutu, savjetodavnom terapeutu, psihoterapijskom vježbeniku, osobi kojoj pružaju psihoterapijsku pomoć ili trećim osobama povrijede ugled psihoterapijske profesije,
ne ispunjavaju Statutom ili drugim općim aktom određene članske obveze prema Komori.

Kaznena i prekršajna odgovornost psihoterapeuta, savjetodavnog terapeuta i psihoterapijskog vježbenika ili disciplinska odgovornost u pravnoj osobi kod koje je psihoterapeut, savjetodavni terapeut ili psihoterapijski vježbenik zaposlen, ne isključuje njihovu disciplinsku odgovornost pred Komorom.

TEŽA I LAKŠA DISCIPLINSKA POVREDA

Članak 49.

Statutom ili općim aktom Komore utvrđuju se teže i lakše disciplinske povrede.

DISCIPLINSKA TIJELA

Članak 50.

Psihoterapeuti, savjetodavni terapeuti i psihoterapijski vježbenici odgovaraju zbog disciplinskih povreda pred disciplinskim tijelima Komore.

Disciplinska tijela Komore jesu Sud časti i Visoki sud časti Komore.

DISCIPLINSKE MJERE I NOVČANA KAZNA

Članak 51.

Za teže disciplinske povrede psihoterapeutu, savjetodavnom terapeutu i psihoterapijskom vježbeniku mogu se izreći slijedeće disciplinske mjere:
ukor,
novčana kazna,
privremeno oduzimanje odobrenja za samostalan rad (licence) od šest mjeseci do dvije godine,
trajno oduzimanje odobrenja za samostalan rad (licence).

Psihoterapijskom vježbeniku ne može se izreći novčana kazna niti mjere privremenog ili trajnog oduzimanja odobrenja za samostalan rad (licence).

Za lakše disciplinske povrede psihoterapeutu, savjetodavnom terapeutu i psihoterapijskom vježbeniku mogu se izreći slijedeće disciplinske mjere:
opomena,
novčana kazna.

Disciplinska mjera oduzimanja odobrenja za samostalan rad (licence) može se izreći uvjetno s rokom kušnje od šest mjeseci do dvije godine.

NOVČANA KAZNA
Članak 52.

Iznos novčane kazne iz članka 51. ovoga Zakona utvrđuje se Statutom Komore s time da ne može biti niži od 1.000,00 i viši od 10.000,00 kuna.

Naplaćena novčana kazna uplaćuje se u Fond uzajamne pomoći Komore.

POKRETANJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA

Članak 53.

Disciplinski postupak pokreće se na zahtjev tijela Komore ili na zahtjev osobe kojoj je pružana psihoterapijska pomoć odnosno na zahtjev njezinog zakonskog zastupnika ili skrbnika, te na zahtjev nadležnog ministarstva.

ODGOVARAJUĆA PRIMJENA ZAKONA

Članak 54.

U disciplinskom postupku protiv psihoterapeuta, savjetodavnog terapeuta i psihoterapijskog vježbenika, u dijelu koji nije propisan općim aktom Komore, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom postupku.

ZASTARA

Članak 55.

Pokretanje disciplinskog postupka zastarijeva protekom dvije godine od počinjene disciplinske povrede.

Zastara vođenja postupka nastupa protekom tri godine od pokretanja postupka.

X. STRUČNI NADZOR

Članak 56.

Stručni nadzor nad radom psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta provodi Komora.

Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja psihoterapijske djelatnosti te kakvoće i opsega izvršenih usluga.

Komora je dužna obaviti stručni nadzor po službenoj dužnosti kao i na prijedlog fizičke ili pravne osobe kad za to postoje opravdani razlozi.

Način, uvjete i postupak provođenja stručnog nadzora propisuje Komora općim aktom.

XI. KAZNENE ODREDBE

Članak 57.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja psihoterapijsku djelatnost ne ispunjavajući uvjete propisane za obavljanje psihoterapeutske djelatnosti (članak 4. ovoga Zakona).

Članak 58.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj psihoterapeut i savjetodavni terapeut:
ako ne poštuju obvezu čuvanja psihoterapijske tajne,
ako ne vode i čuvaju psihoterapijsku dokumentaciju u skladu s odredbama ovoga Zakona.

XII. PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 59.

Osobama koje u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona, u Republici Hrvatskoj obavljaju psihoterapijsku djelatnost na temelju odobrenja nadležne krovne međunarodne udruge za psihoterapiju, a u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske, priznat će se završena izobrazba iz psihoterapije pri čemu će se voditi računa o uvjetima koji su propisani člankom 4. ovoga Zakona.

XIII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 60.

Osnivači Hrvatske psihoterapeutske komore jesu Ministarstvo socijalne politike i mladih Republike Hrvatske i Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske.

Rok za osnivanje Komore  i  donošenje općih akata Komore je godinu dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

XIV. STUPANJE NA SNAGU ZAKONA

Članak 61.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Narodnim novinama”.